Naslovnica Trudnoća i porođaj Globalni problem: Gotovo polovina trudnoća u svijetu je neplanirana

Globalni problem: Gotovo polovina trudnoća u svijetu je neplanirana

180
0
PODIJELI

Najnoviji podaci pokazali su kako je gotovo polovina svih trudnoća godišnje, ukupno 121 miliona njih širom svijeta, neplanirana. To predstavlja globalnu krizu budući da žene i djevojke ostaju bez izbora koji u potpunosti mijenja njihov život.

Ovi podaci nalaze se u izvještaju Stanja svjetske populacije 2022., koji je objavila agencija Ujedinjenih naroda za seksualno i reproduktivno zdravlje (UNFPA).

Revolucionarni izvještaj pod nazivom “Vidjeti neviđeno: Neophodnost djelovanja u zanemarenoj krizi nenamjeravanih trudnoća” upozorava da ova kriza ljudskih prava ima duboke posljedice za društva, žene i djevojke te za globalno zdravlje. Preko 60 posto neplaniranih trudnoća završi pobačajem, a prema procjenama, 45 posto svih pobačaja je nesigurno, uzrokujući 5-13 posto svih slučajeva smrti majki, što u velikoj mjeri utječe na sposobnost svijeta da ostvari ciljeve održivog razvoja.

Očekuje se da će rat u Ukrajini i drugi sukobi i krize širom svijeta potaknuti rast broja neplaniranih trudnoća s obzirom na to da je pristup kontracepciji prekinut, a da je seksualno nasilje u porastu.

“Ovaj izvještaj je poziv na buđenje. Zapanjujući broj neplaniranih trudnoća predstavlja globalni propust u očuvanju osnovnih ljudskih prava žena i djevojaka”, izjavila je izvršna direktorica UNFPA, dr. Natalia Kanem.

“Za žene i djevojke koje se s tim suočavaju reproduktivni izbor koji u najvećoj mjeri mijenja njihov život, da li zatrudnjeti ili ne, uopće ne postoji. Direktnim omogućavanjem ženama i djevojkama da donose ove najosnovnije odluke društva mogu osigurati da majčinstvo bude težnja, a ne neminovnost”, dodala je.

Rodna neravnopravnost i zaustavljen razvoj potiču visoke stope neplaniranih trudnoća

Globalno, prema procjenama, 257 miliona žena koje žele izbjeći trudnoću ne koristi savremene metode kontracepcije, a tamo gdje postoje podaci, gotovo jedna četvrtina svih žena nije u mogućnosti reći “ne” spolnom odnosu. Niz drugih ključnih faktora također doprinosi neplaniranim trudnoćama, uključujući:

  • Nedostatak usluga i informacija o zaštiti seksualnog i reproduktivnog zdravlja
  • Opcije kontracepcije koje ne odgovaraju ženinom tijelu ni okolnostima
  • Štetne norme i stigmu u vezi sa ženama koje kontroliraju svoju plodnost i tijelo
  • Seksualno nasilje i reproduktivnu prisilu
  • Osuđujuće stavove ili sramoćenje u zdravstvenim službama
  • Siromaštvo i zaustavljen ekonomski razvoj
  • Rodnu nejednakost.

Svi ovi faktori odražavaju pritisak koji društva vrše na žene i djevojke da postanu majke. Neplanirana trudnoća nije obavezno lični propust i njen uzrok može biti nedostatak autonomije koju društvo dozvoljava ili vrijednost koja se daje ženinom životu.

S nastankom krize su neplanirane trudnoće u porastu

Kriza i sukobi oduzimaju ženama moć na svim nivoima, drastično povećavajući rizik od neplanirane trudnoće u trenutku kada ona najviše prijeti. Žene često gube pristup kontracepciji, dok se seksualno nasilje povećava, pri čemu neke studije pokazuju da će se preko 20 posto žena i djevojaka koje su izbjeglice suočiti sa seksualnim nasiljem. Očekuje se da će u Afganistanu poremećaji u zdravstvenim sistemima do 2025. godine dovesti, prema procjenama, do 4,8 miliona neplaniranih trudnoća, čime će se ugroziti ukupna stabilnost zemlje, njen mir i oporavak.

“Ako za 15 minuta morate napustiti svoju kuću, šta biste ponijeli sa sobom? Da li biste zgrabili pasoš? Ponijeli hranu? Da li biste se sjetili svoje kontracepcije?”, upitala je izvršna direktorica UNFPA, dr. Natalia Kanem.

“U danima, sedmicama i mjesecima nakon izbijanja krize, usluge seksualnog i reproduktivnog zdravlja i zaštite spašavaju život, štite žene i djevojke od štete i sprečavaju nenamjeravane trudnoće. One su jednako važne kao i hrana, voda i sklonište”, dodala je ona.

Odgovornost za djelovanje

Izvještaj pokazuje kako se najosnovnija prava žena i djevojaka olako stavljaju u drugi plan u vrijeme mira i usred rata. On poziva donositelje odluka i zdravstvene sisteme da daju prioritet sprečavanju neplaniranih trudnoća kroz unapređenje dostupnosti, prihvatljivosti, kvaliteta i raznovrsnosti kontracepcije i da u velikoj mjeri prošire usluge kvalitetne zaštite seksualnog i reproduktivnog zdravlja i pružanje informacija.

Njime se apelira na kreatore politika, lidere zajednica i sve osobe da osnaže žene i djevojke da donose afirmativne odluke o seksu, kontracepciji i majčinstvu i potiču društva da uvide punu vrijednost žena i djevojaka. Ako to urade, žene i djevojke će biti u stanju dati puni doprinos društvu i imat će instrumente, informacije i moć da same za sebe donesu ovu temeljnu odluku – da li će imati djecu ili ne.