Naslovnica Zanimljivosti Jednima svetac, drugima horor zabava, trećima kasica prasica

Jednima svetac, drugima horor zabava, trećima kasica prasica

526
0
PODIJELI

Znate li šta se danas obilježava? Pa razne stvari, zavisi od toga u koji kalendar gledate i koje su vam vrijednosti bitne. Jer, danas, 31. oktobra, je praznik “tri u jedan”: po pravoslavnom kalendaru danas je Sveti Luka, ali je i Svjetski dan štednje, dok se na engleskom govornom području danas obilježava praznik “Helouvin” (Halloween), širom planete poznatiji kao Noć vještica.

Pa krenimo redom.

Radost za čobane i ovnove

Sveti apostol i jevanđelist Luka, ranohrišćanski svetac porijeklom iz Antiohije u Siriji, zaštitnik je ljekara, hirurga, umjetnika, zlatara, mesara, izrađivača stakla i čipke, ali i  neoženjenih muškaraca. Dakle, trebalo bi naročito da mu se mole bolesnici i momci, ali Lučindan je, na neki način, i praznik čobana, a uz to su vezana brojna narodna vjerovanja.

U Srbiji na ovaj dan čobani opasuju torove koncem, kako vukovi ne bi davili stoku, jer se zbog izreke “Ide Luka, evo vuka” vjeruje da dolazi prava zima i da će vukovi uskoro početi da izlaze iz šume.

U Bosni je ovo radosni dan za čobane,  koji na Lučindan ne rade, nego prave veliko veselje, jedu cicvaru i puštaju ovnove da se pare sa ovcama.

Za ovaj običaj je vezano i vjerovanje, koje se oslanja na narodnu meteorologiju, a koje predskazuje kakva će biti zima. Sve nam je to objasnio banjalučki meteorolog-veteran Nebojša Kuštrinović.

– Kad čobani, na Lučindan, puste ovnove na ovce, ako ovce “ne daju na sebe”, zima će biti oštra i hladna, ako lako pristaju na ljubav, to je dobar znak, jer predskazuje blagu zimu – kaže Kuštro.

Objašnjava da je ova “erotika u službi meteorologije” samo dokaz da životinje nepogrešivo slijede svoj prirodni instikt.

– Ako ovce slute da će zima biti oštra i teška, odbijaju da se pare, kako se ne bi jagnjile po velikoj hladnoći, koju jaganjci ne mogu da prežive. Jednostavno, materinski instinkt – kaže Kuštro.

Praznik pod zabranom u RS

Prije dvije godine svjedočili smo kontroverznoj odluci ministarstva prosvjete RS, koje je, na inicijativu organizacije Srbsko sabranje “Baštionik”, zabranilo obilježavanje Noći vještica u vrtićima i školama RS. Obrazloženje je bilo da ovaj praznik nije u skladu s našom tradicijom, čak i da je “satanistički”.

Kako zabrana nikad nije zvanično ukinuta, može se smatrati da je i danas Noć vještica nepoželjna u RS, bar u zvaničnom obrazovnom sistemu. To, međutim, ne sprečava tržne centre da prodaju kostime i maske za ovu “manifestaciju”, čak i da to oglašavaju na velikim bilbordima po Banjaluci.

Foto: Toru Hanai/EPA

Noć vještica se, tradicionalno, obilježava u SAD, Kanadi i još nekim anglofonim zemljama, tako što se djeca 31. oktobra naveče maskiraju i u izdubljene bundeve stavljaju svijeće, pa prepadaju jedni druge i traže slatkiše.

Priredbe sa ovakvim sadržajima su, na časovima engleskog jezika, ranije priređivane u školama i vrtićima RS, kako bi djeci nastava bila interesantnija. Od 2017. takve su dječje priredbe u “ilegali”.

Ko štedi, a ko je u kreditu do grla

Svjetski dan štednje i uopšte priča o štednji, mnogim građanima Srpske i BiH, koji su zaduženi do grla, zvuči prilično nadrealistički. Ipak, prema podacima Centralne banke BiH, građani u Bosni i Hercegovini su proške godine uštedjeli više od milijardu maraka, pa ukupna štednja stanovništva iznosi oko 12,8 milijardi maraka.

Očigledno, neko štedi, a neko krpi kraj s krajem.

Ipak, pitanje je kako građani nemaju od čega da štede, a kad uzmu kredit, onda imaju – i za ratu i za kamatu.

Uz ovu temu za razmišljanje evo i kratkog podsjećanja o porijeklu dana štednje.

Svjetki dan štednje je ustanovljen u znak sjećanja na Prvi međunarodni kongres štedioničara, održan na taj dan 1924. u Milanu. Tada su se sastali predstavnici svjetskih štednih ustanova, tražeći izlaz iz krize koju je prouzrokovao Prvi svjetski rat. Štedioničari su zaključili da je “štednja preko potrebna za razvoj čovječanstva”.