Naslovnica Zdravlje Melanom je agresivan tumor, najvažniji su samopregled i zaštita od sunca

Melanom je agresivan tumor, najvažniji su samopregled i zaštita od sunca

1109
0
PODIJELI

Naglo i nekontrolisano izlaganje suncu predstavlja najveći uzročnik nastanka malignog melanoma kože, koji u svijetu godišnje usmrti od 38 do 40 hiljada ljudi. Ovaj agresivni tumor veoma je teško dijagnosticirati, liječenje je dugotrajno i neizvjesno, a predstavlja i značajan javno zdravstveni problem u Bosni i Hercegovini.

Tačan broj osoba kod kojih je dijagnosticiran maligni melanom kože u Bosni i Hercegovini još uvijek nije poznat, s obzirom na to da nemamo jedinstven registar, protokol, kao ni organizacione jedinice – melanoma centar.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, godišnje se u svijetu dijagnosticira između dva i tri miliona zloćudnih tumora kože, od čega 160.000 melanoma.

Incidenca melanoma u stalnom je porastu s prosječnim godišnjim rastom od tri do osam posto u različitim dijelovima svijeta.

Voditeljica Kabineta za dermatohirurgiju pri Klinici za kožne bolesti Univerzitetskog kliničkog centra u Tuzli mr.sc.dr. Midheta Bijedić u razgovoru za Klix.ba kaže da melanom predstavlja najmaligniji tumor kože i sluznica, a građen je od atipičnih melanocita.

“Jedna je od najmalignijih bolesti kod čovjeka, a smatra se da čini tri do četiri posto svih maligniteta. Stopa smrtnosti iznosi jedan do dva posto od svih malignih tumora kod čovjeka. Osim na koži, melanom se može javiti i na sluznici disajnog i probavnog trakta, sluznici retine oka, moždanim ovojnicama, limfnim čvorovima…”, kaže nam Bijedić.

Ko je podložan nastanku malignog melanoma kože?

Maligni melanom kože može se javiti u bilo kojoj životnoj dobi, a najčešće nastaje između četvrte i pete decenije života.

Uglavnom se javlja kod osoba svjetlije puti, odnosno kod osoba s tipom kože jedan i dva, a ovoj grupi pripadaju i građani BiH.

Njegovom nastanku podložne su osobe koje su već ranije u porodici imale maligni melanom kože, osobe koje su transplantirane, pacijenti s HIV infekcijom, ali nastaje i kao profesionalno oboljenje, npr. kod osoba koje su izložene stalnom jonizirajućem zračenju ili hemijskim elementima kao što su katran, arsen…

“Melanom se može pojaviti na svim dijelovima tijela, ali je najčešće riječ o glavi, licu, ušima, predjelu dekoltea, gornjem dijelu leđa… Smatra se da u 70 posto slučajeva nastaje na prethodno nepromijenjenoj koži, a u preostalih 30 posto može nastati iz već prethodnog mladeža gdje je zbog hronične iritacije došlo do maligne transformacije njegovih ćelija”, kaže Bijedić.

Maligni melanom kože veoma je teško dijagnosticirati, jer imitira brojne druge promjene na koži, bilo da su one benigne, ili maligne.

Njegova biopsija nije dozvoljena zbog mogućnosti širenja malignih ćelija limfnim, odnosno hematogenim putem.

Liječenje dugotrajno i neizvjesno

Naša sagovornica ističe da je za maligni melanom karateristično da je veoma agresivan karcionom, čije je liječenje dugotrajno i neizvjesno, jer je veoma otporan.

“Hiruška ekscizija je osnovni vid liječenja, a u njemu učestvuje tim ljekara, odnosno dermatolog, patolog, onkolog, hirurg, plastični hirurg i dermatohirurg”, pojašnjava ona.

Problem kod melanoma predstavlja i činjenica da on najčešće metastazira u okolne limfne čvorove, a ukoliko se to desi, onda se vrši i radikalniji hiruški zahvat te naknadna radijaciona terapija.

“U liječenju malignog melanoma najveći problem predstavljaju udaljene metastaze koje se mogu liječiti palijativno. Pravog lijeka koji će izliječiti maligni melanom nema, ali njegovo rano otkrivanje je izuzetno bitno”, dodaje Bijedić.

U cijeloj ovoj priči, navodi Bijedić, najvažnija je prevencija koja se prije svega ogleda u redovnom samopregledu kože te njenoj zaštiti od nepovoljnih sunčevih zraka.

“Samopreglede treba obaviti barem jednom jednom u mjesec dana, a svaku pigmentnu promjenu prijaviti porodičnom ljekaru ili dermatologu te evenutalno u dogovoru s nadležnim ljekarom uraditi dermatoskopiju ili hiruški zahvat”, ističe sagovornica portala Klix.ba.

Kontrolisano i pravilno izlaganje suncu sa sobom donosi brojne benefite, a prema preporukama dermatologa, sunčevim zrakama se ne treba izlagati u periodu od 10 do 16 sati.

Međutim, ukoliko to vrijeme provodite izvan domova, Bijedić kaže da je kožu potrebno zaštiti kremama, losionima ili gelovima s faktorom zaštite od 15 do 30.

Međutim, ukoliko ste osoba koja ima predispozicije za nastanak melanoma kože savjetuje se zaštita s visokim faktorima od 30, 50 i više.

“Pacijentima preporučujemo i pokrivala za glavu i odjeću dugih rukava koja je prozračna. Djecu starosti do jedne godine ne preporučujemo naglom izlaganju sunčevim zracima”, naglašava Bijedić.

Umjesto solarija kreme za samotamnjenje

Savremeno doba sa sobom je donijelo i solarije čija se upotreba također ne preporučuje jer je utvrđeno njihovo štetno djelovanje na kožu koje dovodi i do stvaranja malignog melanoma.

“Svjetska zdravstvena organizacija ih ne preporučuje jer proizvode UV-A i UV-B zrake koje prodiru dublje u kožu te se smatra da imaju veće štetno djelovanje na kožu i njene ćelije. Osobama koje žele imati moderan i preplanuo ten preporuka je da koriste sredstva za samotamnjenje, posebno one osobe koje su veoma svijetle puti, imaju preko 50 ili 100 mladeža na koži ili im je neko u porodici imao maligni melanom kože”, naglašava Bijedić.

U cilju što bolje informisanosti građana o malignom melanomu kože, problemima koje sa sobom donosi, ali i važnosti prevencije, početak mjeseca juna posvećen je kampanji “Euromelanoma 2018.” pod motom “BiH ima problem s rakom kože”.

Zbog sve većeg broja slučajeva, potencijalno, po život opasnih karcinoma kože, kampanja je fokusirana na važnost rane dijagnoze, a u Klinici za kožne bolesti u Tuzli u petak je za sve zainteresovane građane oganizovan besplatni dermatološki pregled.

 

(klix.ba)