Istraživanja pokazuju da radoznalost koja je posebno izražena tokom djetinjstva pomaže razvoj saznajnog mehanizama mozga.
Previše televizije, ekrana, igračaka na baterije ili drugih spravica može prekinuti ovaj izuzetno bitan razvoj.
Posljedice su usporen proces maštovitog pristupa rješavanju problema i nedostatak kreativnog razmišljanja, u čemu su djeca inače izuzetno dobra!
Nikada ne smijemo zaboraviti da su bebe, mala djeca i malo veća djeca biološki predisponirani da uče iz svijeta koji ih okružuje i da za njih i običan osušeni list može biti fascinirajući!!
Treba poštovati ovakav djetinji način razumijevanja svijeta i ne treba previše razmišljati o tome šta djetetu kupiti da bi ono postalo pametno.
Ne samo da naši mališani uče SVE VRIJEME, već svako od njih ima svoj jedinstven način na koji to čini.
Učenje možemo nazivati razvijanjem sopstvenog, jedinstvenog, plana koji mi ne možemo vidjeti!
Bilo bi mnogo lakše kada bi sva djeca imala isti plan, a sigurno je da bi i naš obrazovni sistem volio da je tako.
Međutim, svako dijete je jedinstveno i različito, a činjenica da će svako dijete istraživati i otkrivati svijet različito, u sopstvenom ritmu, jeste ključ razumijevanja zdravog rasta i razvoja djeteta.
Da bi se razvio saznajni mehanizam, malom djetetu treba omogućiti (isto kao i starijoj djeci, i adolescentima), da slobodno pokreće stvari oko sebe i prilagoditi igru njegovoj izuzetnoj mašti.
Zato su kartonske kutije, krpe, plastične posude, drvene kocke, ali naravno i lutke, medvjedići, vozići, bageri, autići, čak i kućni ljubimci, veoma zanimljive igračke za djecu.
Stvari od kojih mozak otupljuje su virtuelni svjetovi, igračke koje funkcionišu samo na jedan način, sprave koje zahtevaju stalnu kontrolu prstima.
Interakcija između djeteta i prirodnog svijeta razvija čula i primarnu vezu između djeteta i prirode.
Djeca se unose u što više čulnih istraživanja.
Mada, mi bismo bili sretniji kada bi oni preskočili slikanje kakom!
To nije važno za njih samo zbog toga da bi razumjeli razliku između tekstura ili osećaja toplote.
Jedno nedavno sprovedeno istraživanje ukazuje na snažnu vezu između čulnog i motoričkog razvoja i mišljenja.
To znači da postoji veza između motoričkog korteksa i dijelova frontalnog režnja zaduženog za rezonovanje – pokret stimuliše kreativnost.
To znači da ako kao dijete samo sjedite ispred TV-a, postoje velike šanse da nećete postići svoj pun potencijal kao odrasla osoba.
Igranje u pijesku je i dalje najbolje za djecu!
Majka Priroda je znala šta je radila kad je stvorila djecu!
Da bi bila zdrava, djeca ponekad moraju da se isprljaju, da vam u DVD plejer gurnu nešto izigravajući poštara, biće fascinirani dok prosipaju vodu, sok ili mlijeko sa visine, iščupaće vam biljke da bi proverili kako izgleda koren i ofarbaće svog medu.
Sve ovo je fascinantno, bitno i esencijalno za proces učenja zbog kojeg je naš saznajni mehanizam živ i jak.
Ovo pomaže, ne samo da se nauči više, već zdrav saznajni mehanizam pomaže da se izbjegne kobno upadanje u kolotečinu.
To podrazumijeva da nas nedovoljno razvijen saznajni mehanizam u zrelom dobu može učiniti podložnijim depresiji, slaboj motivisanosti i većoj vjerovatnoći da ćemo trpjeti loš posao ili održavati emotivnu vezu u kojoj nema ljubavi.
Stoga će dječija radoznalost, ukoliko se njeguje tokom detinjstva, učiniti da se razviju fizičke, psihološke, emocionalne i socijalne kompetencije koje će zatim izgraditi samopouzdanje i sposobnost da se čovjek lakše izbori sa stresnim situacijama.
Pravoj djeci treba prljavštine, drveća, vode, pravih ljudi, kućnih ljubimaca i pravih životnih iskustava da bi bili zdravi, sretni i snažni!
Male stvari, kao što su, isprljati se, pokvasiti se i napraviti nered u sobi, je upravo ono što je djeci potrebno da bi savladali komplikovane obrasce i nijanse života.
Kada vam pomažu oko raspremanja nereda koji naprave oni takođe savladavaju korisne životne vještine.
Zato, poštedite sebe mučeništva, neka i djeca učestvuju u spremanju!
Autor: Pam Leo
