Naslovnica Life Style Stručnjaci upozoravaju: Selfie filteri motivišu ljude da rade plastične operacije

Stručnjaci upozoravaju: Selfie filteri motivišu ljude da rade plastične operacije

158
0
PODIJELI
Ljudi su Aniku nazivali kraljicom Snapchata. Ona je u periodu od 19. do 21. godine bila opsjednuta objavljivanjem selfieja na Snapchatu, što joj je donijelo nekoliko hiljada pratitelja.

Pošto nije bila zadovoljna izgledom svog nosa, kako kaže, sviđalo joj se što joj neki filteri učine nos manjim i tanjim.

Kada su joj pojedini pratitelji počeli predlagati da se nađe s njima uživo, Anika je pomislila kako mora izgledati kao na selfieju. Nije joj trebalo dugo da počne kontaktirati prve plastične hirurge putem društvenih mreža.

Ovo je samo jedna od priča hiljada ljudi širom svijeta koji su u protekle dvije-tri godine potražili pomoć estetskih hirurga, a koju prenosi Guardian.

Fenomen ljudi koji podliježu estetskim zahvatima kako bi podsjećali na svoju digitalnu sliku s filtetima danas se naziva Snapchat dismorfija. Ovaj termin izmislio je doktor estetske medicine Tijion Esho, osnivač klinika Esho u Londonu i Newcastleu.

Inače, tjelesna dismorfija je mentalno stanje opsesivne preokupiranosti mišlju da s našim izgledom nešto nije uredu i preduzimanje svih mogućih mjera da se nedostatak prikrije ili popravi.

Doktor Esho priča kako su mu klijenti, umjesto fotografija slavnih osoba s idealnim nosom ili bradom počeli donositi svoje isfilterisane fotografije.

“Dok su neki koristili Snapchat i slične aplikacije kao vodič do svog željenog cilja, ima i onih koji kažu kako u potpunosti žele izgledati kao s nekim filterom, s velikim očima i savršeno glatkom kožom. A to je nerealno i nedostižno”, kaže Esho.

Nedavni izveštaj američkog medicinskog časopisa JAMA Facial Plastic Surgery ukazuje na to da filtrirane fotografije zamagljuje granicu između stvarnosti i fantazije, zbog čega može izazvati dismorfni poremećaj, mentalno zdravstveno stanje u kojem ljudi postaju fiksirani na zamišljene nedostatke u svom izgledu.

Međutim, istraživanje iz 2017. godine u časopisu Cognitive Research: Principles and Implications pokazuje da ljudi prepoznaju izmanipulisane i filtrirane fotografije u od 60 do 65 posto slučajeva.

Esho kaže da sveprisutnost airbrushinga na društvenim mrežama može stvoriti nerealna očekivanja o tome šta je normalno i smanjiti samopoštovanje onih koji ga ne koriste.

Stoga su Echo, kao i njegove brojne kolege širom svijeta, izuzetno zabrinuti za budućnost estetske medicine. Kako kažu, estetska medicina nalazi svoju značajnu ulogu i mjesto u poboljšanju općeg zdravlja i samopouzdanja ljudi, ali ne može se boriti s tehnologijom koja vrlo brzo raste i motiviše ljude na pogrešne stvari.

OSTAVITI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here