Naslovnica Zanimljivosti Zbog čega su ljudi skloni vjerovanju u teorije zavjera

Zbog čega su ljudi skloni vjerovanju u teorije zavjera

247
0
PODIJELI
Iako postoje teorije zavjera koje imaju za cilj opustiti i zabaviti mnoge, s druge strane, zaživjele su i one koje pokreću loša ponašanja, pobuđuju zlo i na pogrešan način formiraju mišljenja ljudi.Pojava pandemije je već u nekoliko navrata probudila brojne teorije zavjera među kojima su se našle one koje su antivax grupe navodile, a tiču se štetnosti vakcina protiv koronavriusa.

Iako su brojni medicinski stručnjaci u studijama pojasnili da ni na koji način neće uzrokovati štetne posljedice i promijeniti ljudske genetske kodove, takva teorija zavjere i dalje postoji.

Međutim, tu nije kraj. Rastom oboljelih i širenjem zaraze, proširilo se i mišljenje da 5G mreža uzrokuje koronu pokazujući time nesigurno shvatanje i biologije i fizike.

Ovakve tvrdnje su imale stvarne posljedice pa su se tako palili 5G tornjevi i napadali radnici u tehnološkim kompanijama. Vjerovanje u 5G zavjeru je dovela do toga da su pojedini trošili novac na blokatore Wi-Fi mreže da bi se “zaštitili”.

Zatim tu je i čuvena zavjera “Chemtrail” prema kojoj neki avioni potajno izbacuju nepoznate čestice ili hemikalije prilikom leta koje ostavljaju trag na nebu kako bi navodno kontrolisali vremenske uslove.

Neuronaučnica Shannon Odell je na stručan način pokušala pojasniti zašto su pojedini ljudi skloni vjerovanju u teorije zavjera.

“Ljudski mozak je podešen da vidi uzorke koji nam pomažu preživjeti. Percepcija tih uzoraka može vam spasiti život, a njihovo procesuiranje je postalo sofisticiranije sa ekspanzijom cerebralnog korteksa prvenstveno fronatalnog i regija mozga uključenih u obradu slika. Međutim, ovaj mehanizam preživljavanja može ‘podivljati’. Kako smo evoluirali mozak je postao tako dobar u pronalasku šablona da ga ponekad pronađe i na mjestima gdje uopće ne postoje poveznice”, pojasnila je Odell.

Naglasila je da ljudi koji vjeruju u teorije zavjere imaju mozak koji je skloniji iluzornom opažanju šablona i pronalaženju poveznica gdje ih nema.

“Krivac za ovo bi mogao biti dopamin (hormon sreće). Postoji mogućnost da će ljudi sa genetski višim nivoom slobodnog dopamina prije vjerovati u jednu ili više teorija zavjere. Nakon što se ta vjerovanja ‘ukorijene’, pristrasnost potvrde ih jača”, istakla je.

Odell smatra i to da bi zastrašujuća i neizvjesna vremena u kojima živimo zapravo mogla biti pokretač procvata teorija zavjere.

“Osjećaj nemoći može natjerati osobu da pokuša pronaći red u haosu, a to često znači pronalaženje obrazaca tamo gdje ih nema. Inače osnaživanje ljudi potičući ih da se pokrenu na brojne akcije može pomoći u smanjenju bespomoćnosti, a neki izlaz pronalaze i u vjerovanju u teorije zavjere”, poručila je Odell.