Prvi put kada roditelj vidi bebu kako namjerno udara glavom o madrac, ogradicu krevetića ili zid, reakcija je gotovo uvijek ista: “Zašto to radi i može li se povrijediti?”
Iako izgleda zabrinjavajuće, ritmičko udaranje glavom kod beba i male djece u velikom broju slučajeva predstavlja prolazno ponašanje povezano sa samoumirivanjem, uspavljivanjem ili istraživanjem pokreta.
Neka djeca udaraju glavom naprijed-nazad, druga je pomjeraju lijevo-desno, a neka istovremeno ljuljaju cijelo tijelo. Posebno je karakteristično da se takvi pokreti pojavljuju prije spavanja ili tokom noći.
Povremeno ritmičko udaranje glavom kod bebe ili malog djeteta najčešće nije znak da nešto nije u redu. Obratite pažnju na vrijeme kada se javlja, intenzitet, povrede, kvalitet sna i cjelokupan razvoj djeteta.
Kako izgleda ovo ponašanje?
Udaranje glavom ne izgleda isto kod svakog djeteta. Roditelji mogu primijetiti da dijete:
- sjedi i ritmički udara potiljkom o ogradicu krevetića ili zid,
- leži i podiže pa spušta glavu na madrac,
- pomjera glavu lijevo-desno po madracu,
- ljulja cijelo tijelo naprijed-nazad,
- istovremeno proizvodi jednolične zvukove ili pjevuši.
Takvi pokreti često imaju prepoznatljiv ritam i mogu se ponavljati više puta zaredom. Najčešće se pojavljuju kada je dijete pospano, dok pokušava zaspati ili tokom sna.
Roditelju pokret može izgledati mnogo dramatičnije nego što ga dijete doživljava, posebno zato što udaranje o krevetić može biti prilično glasno.
Zašto beba udara glavom prije spavanja?
Tačan razlog nije potpuno razjašnjen, ali jedno od najčešćih objašnjenja jeste samoumirivanje.
Ritmički pokreti nekim bebama mogu djelovati umirujuće, slično kao ljuljanje u naručju, vožnja u kolicima ili ponavljanje istog pokreta prije sna.
Zbog toga roditelji ponekad primijete vrlo karakterističan obrazac:
Ako se ponašanje pojavljuje gotovo isključivo u vrijeme uspavljivanja i dijete inače djeluje zdravo, dobro napreduje i ne povređuje se, najčešće nema razloga za paniku.
Koliko je udaranje glavom kod beba često?
Mnogo je češće nego što roditelji obično pretpostavljaju.
Ritmički pokreti poput ljuljanja tijela, pomjeranja glave i udaranja glavom pojavljuju se kod velikog broja zdrave djece tokom prve godine života.
Takva ponašanja često počinju tokom druge polovine prve godine. Kako dijete raste, postaju sve rjeđa i kod većine djece spontano nestaju tokom ranog djetinjstva.
Zbog toga samo postojanje ovog ponašanja nije dovoljno da bi se zaključilo da dijete ima poremećaj.
Da li beba može povrijediti glavu?
Ovo je vjerovatno najveća briga roditelja.
U tipičnim slučajevima ozbiljna povreda nije česta. Djeca obično ne stvaraju dovoljnu silu da bi se ozbiljno povrijedila tokom uobičajenih ritmičkih pokreta prije spavanja.
Ipak, ponašanje treba posmatrati. Ako primijetite:
- modrice,
- oteklinu,
- ogrebotine ili rane,
- krvarenje,
- izrazito snažne udarce,
- ili bilo koji znak ozbiljnije povrede,
potrebno je reagovati i, zavisno od povrede, potražiti medicinski savjet.
Treba li staviti zaštitne jastuke u krevetić?
Ne pokušavajte riješiti problem dodavanjem mekanih zaštita, jastuka, deka ili improvizovanih obloga u krevetić bebe.
Posebno tokom prve godine prostor za spavanje treba ostati prazan, sa čvrstom i ravnom podlogom za spavanje, bez mekanih predmeta oko bebe.
Iako ideja da obložite ogradicu izgleda logično kada čujete udaranje, dodavanje mekanih predmeta u prostor za spavanje može stvoriti drugi i ozbiljniji sigurnosni rizik.
- provjerite da je krevetić stabilan i neoštećen,
- provjerite jesu li svi vijci i spojevi čvrsti,
- odmaknite krevetić od zida ako udaranje stvara buku,
- uklonite predmete koje dijete može dohvatiti tokom ljuljanja,
- zadržite sigurno i prazno okruženje za spavanje.
Treba li zaustavljati bebu svaki put kada počne?
Ako dijete nije u opasnosti i ne povređuje se, obično nema potrebe svaki put prekidati ponašanje.
Često ulaženje u sobu, podizanje djeteta, paljenje svjetla ili snažna reakcija roditelja mogu potpuno razbuditi dijete, a kod nekih mališana velika reakcija može ponašanju dati dodatnu pažnju.
Ako se udaranje javlja kao dio uspavljivanja, korisnije je prvo provjeriti sigurnost i posmatrati šta se događa.
Cilj nije silom spriječiti svaki pokret, nego osigurati da se dijete ne povređuje i utvrditi postoji li neki razlog zbog kojeg ponašanje zahtijeva dodatnu procjenu.
A šta ako dijete udara glavom kada je ljuto?
Nije svako udaranje glavom povezano sa spavanjem.
Malo dijete može udariti glavom kada je frustrirano, ljuto, preopterećeno ili kada još nema dovoljno razvijen govor da izrazi ono što želi.
U takvoj situaciji reakcija roditelja može biti drugačija nego kod ritmičkog udaranja pred spavanje.
Prvo spriječite povredu, a zatim pokušajte prepoznati šta se dogodilo neposredno prije ponašanja.
Možete mirno reći:
“Vidim da si ljut. Neću dozvoliti da se povrijediš.”
Kada se dijete smiri, možete mu pomoći da emociju izrazi na drugi način, primjeren njegovoj dobi.
Velika panika, vikanje ili kažnjavanje obično nisu korisni. Malo dijete takvo ponašanje ne mora raditi da bi namjerno provociralo roditelja.
Može li udaranje glavom značiti da dijete nešto boli?
Ponekad vrijedi razmisliti i o fizičkoj nelagodi, naročito ako se ponašanje pojavilo iznenada ili izgleda drugačije nego ranije.
Dijete koje još ne može objasniti šta ga boli može biti nemirnije zbog bolesti ili nelagode.
Obratite pažnju postoje li istovremeno:
- temperatura,
- neuobičajena razdražljivost,
- povlačenje ili dodirivanje uha,
- problemi s hranjenjem,
- znakovi nicanja zuba ili bolova u ustima,
- poremećen san koji ranije nije postojao,
- drugi znakovi bolesti.
Ako sumnjate da dijete nešto boli, nemojte automatski pretpostaviti da je udaranje glavom samo razvojna faza.
Da li je udaranje glavom znak autizma?
Ovo je pitanje koje roditelji često pronađu čim počnu pretraživati internet.
Samo udaranje glavom nije znak na osnovu kojeg se može zaključiti da dijete ima autizam.
Ritmičko udaranje glavom javlja se i kod velikog broja djece urednog razvoja, posebno oko uspavljivanja.
Određena ponavljajuća ponašanja mogu se pojavljivati i kod djece s razvojnim teškoćama, ali tada se razvoj procjenjuje mnogo šire. Pedijatra zanimaju komunikacija, socijalna interakcija, motorika, igra, reakcija na okolinu i druge razvojne vještine, a ne samo jedno izolovano ponašanje.
Nemojte pokušavati procijeniti razvoj djeteta na osnovu jednog simptoma pronađenog na internetu. Ako uz udaranje glavom primjećujete i druge stvari koje vas brinu u vezi s razvojem djeteta, razgovarajte s pedijatrom.
Kada udaranje glavom više nije samo uobičajena navika?
Samo ponašanje postaje važnije za procjenu kada počne uzrokovati probleme.
Kod ritmičkih pokreta povezanih sa spavanjem stručnjaci posebno obraćaju pažnju na to da li:
- dijete povređuje sebe,
- ponašanje značajno remeti san,
- dijete zbog njega ne spava dovoljno,
- pokreti postaju izrazito snažni ili učestali,
- ponašanje se često pojavljuje i tokom dana,
- nastavlja se nakon perioda u kojem ovakvi pokreti obično postaju mnogo rjeđi.
Kada ritmički pokreti tokom spavanja dovode do povreda ili značajnog poremećaja sna i svakodnevnog funkcionisanja, ljekar može razmatrati stanje koje se naziva poremećaj ritmičkih pokreta povezan sa spavanjem.
To nije isto što i povremeno udaranje glavom kod inače zdravog djeteta koje normalno spava i razvija se.
Šta roditelj može uraditi?
Umjesto pokušaja da ponašanje odmah potpuno zaustavite, korisnije je nekoliko dana posmatrati obrazac.
- Kada? Samo pred spavanje ili i tokom dana?
- Koliko dugo? Nekoliko minuta ili znatno duže?
- Koliko jako? Blago ritmičko pomjeranje ili udarci koji ostavljaju povrede?
- Šta se dogodilo prije? Umor, frustracija, bolest ili ništa posebno?
- Kako dijete spava? Nastavi li normalno spavati ili se stalno budi?
- Kako se inače razvija? Postoje li još neke stvari koje vas zabrinjavaju?
Ako ponašanje želite pokazati pedijatru, kratak video snimljen telefonom može biti mnogo korisniji od pokušaja da ga kasnije opisujete riječima.
Kada se javiti pedijatru?
Razgovarajte s pedijatrom ako vas ponašanje zabrinjava, a posebno ako:
- dijete se povređuje ili postoji realan rizik od povrede,
- udaranje se često javlja tokom dana, a ne prvenstveno oko spavanja,
- značajno remeti san djeteta,
- ponašanje postaje intenzivnije umjesto da se s vremenom smanjuje,
- pojavilo se iznenada uz znakove boli ili bolesti,
- primjećujete izraženo hrkanje ili probleme s disanjem tokom spavanja,
- dijete je neuobičajeno pospano ili ga je teško razbuditi,
- primjećujete i druge razvojne teškoće ili gubitak ranije stečenih vještina,
- sumnjate da pokreti možda nisu uobičajeno ritmičko ponašanje nego nešto drugo.
Ako je nakon udarca dijete izgubilo svijest, teško ga je probuditi, povraća više puta, ima napad, neuobičajeno se ponaša ili pokazuje druge znakove ozbiljne povrede glave, potrebno je potražiti hitnu medicinsku pomoć.
Za kraj: izgleda strašnije nego što najčešće jeste
Zvuk glave koja udara o krevetić može roditelja preplašiti mnogo više nego dijete.
Ako se radi o ritmičkom ponašanju pred spavanje, dijete se ne povređuje, normalno spava i inače se uredno razvija, najčešće je riječ o prolaznoj fazi koja s odrastanjem postaje sve rjeđa.
Najkorisnije je ostati miran, osigurati sigurno okruženje za spavanje i posmatrati obrazac ponašanja.
Ako nešto odstupa od tog tipičnog obrasca, ne morate sami pokušavati procijeniti šta znači. Snimite ponašanje ako možete i pokažite ga pedijatru.
